Svi brinemo o sebi ili to barem pokušavamo. Njegujemo se kremama, tretmanima i uživamo u masažama. I to je sve odlično!
No, kako se njegujemo izvana, bitno je njegovati se i iznutra, kako pozitivnim mislima tako i hranjivim obrocima.
Kako pomoći svom organizmu kod jačanja imuniteta i pri tome uživati u slasnim jelima? Jednostavno, uz domaći kefir!
Kefir je napitak koji nastaje fermentacijom kefirnih zrnaca u mlijeku. Kiselkastog je okusa, sličnog jogurtu, ali neusporedivo bogatiji enzimima i dobrim bakterijama, tj. probioticima. Vjeruje se da naziv kefir dolazi od turske riječi „kef“ koja se još uvijek koristi u bliskoistočnim jezicima, a znači „užitak“ ili „dobar osjećaj“.
Iako postoje različite predaje o kefirnim zrncima, ne postoje znanstveni dokazi kako su nastala ili od kuda dolaze.
Postoji legenda među narodima koji žive na sjevernim obroncima Kavkaza, da je Muhamed darovao kefirna zrnca pravoslavnim kršćanima i poučio ih kako napraviti kefir. Kefirna zrnca su nazvali Zrnca Poslanika te čuvali tajnu pripremanja kefira jer su vjerovali da će zrnca izgubiti svoju moć stvaranja kefira ukoliko bi se otkrio način njihove uporabe. Kefirna zrnca su prenošena generacijama, brižno čuvana kao dio bogatstva svake obitelji unutar plemena.
Tijekom viktorijanskog doba, proširile su se vijesti o dobrobitima kefira i uspješnom liječenju bolesti kao što su tuberkuloza, crijevne i želučane bolesti, a ruski liječnici su počeli ozbiljno proučavati osobine kefira i kefirnih zrnaca.
Iako su prve studije o koristima kefira objavljene krajem 19. stoljeća, domaći kefir je još uvijek nemoguće napraviti bez zrnaca.
Društvo ruskih liječnika je bilo odlučno u dobivanju kefirnih zrnaca u cilju izrade kefira za svoje pacijente te za masovnu proizvodnju. Kako bi ih pribavili, pomoć su zatražili od braće Blandov koja su posjedovala i vodila veliku moskovsku proizvodnju mlijeka i tvornice za proizvodnju sireva u gradu Kislovodsku u regiji Sjeverni Kavkaz.
Ono što slijedi je kao poglavlje iz romana o Jamesu Bondu:
Jedan od braće Blandov, Nikolaj, poslao je Irinu Sakharovu, mladu zaposlenicu, da pokuša svojim šarmom očarati princa Bek-Mirzu Barchorova kako bi dobila kefirna zrnca. Iako se Irina svidjela princu on je odbio podijeliti Zrnca Poslanika. Irina je shvatila da je misija pribavljanja kefirnih zrnaca osuđena na neuspjeh te se odlučila vratiti kući praznih ruku. No, zaljubljeni princ je imao drugačiji naum te je odlučio oteti Irinu, kao svoju mladu prije vjenčanja. Irina nije odgovarala na prosidbu princa, kupujući dovoljno vremena svojim poslodavcima, braći Blandov, u organizaciji misije spašavanja od prisilnog braka.
Kako ova priča ima sretan kraj, Irina je spašena, a princ je izveden pred sud cara Nikole II. koji je Irini kao naknadu za otmicu i povredu časti darovao 5 kila kefirnih zrnaca.
Neprocjenjiva kefirna zrnca su donesena u moskovsku mliječnu proizvodnju, a prve boce kefira koje su ikada proizvedene komercijalno, prodavane su u Moskvi u rujnu 1908. Međutim, tek je 1930-ih godina počela masovna proizvodnja kefira.
Znanstvenici koji su proučavali kefir i kefirna zrnca otkrili su da u njima nema niti jedna loša bakterija. Čak su kefirna zrnca zarazili s bakterijom Escherichia coli koja je bila uništena s probioticima iz kefira, čime su zaključili da patogeni organizmi ne mogu egzistirati uz kefir.
Osim što je blagotvoran za naše zdravlje, domaći kefir se može koristiti u jelima, kao samostalni obrok ili u dodacima obroku. Neke od ovih slasnih recepata svakako potražite na ovoj stranici, a novi recepti dolaze u slijedećim objavama. 🙂
Briga za zdravlje nikada nije bila jednostavnija (i slasnija)…uz čašu domaćeg kefira!
Izvori:
Kefir-dugovjecnost-lijecenje-bolesti
